Među evropskim prestonicama postoje značajne razlike u cenama električne energije

 

Među evropskim prestonicama postoje značajne razlike u cenama električne energije, pri čemu Brisel dostiže 43 evrocenta/kWh, a Helsinki najnižu.

 

Prema mjesečnom indeksu HEPI koji je objavio VaasaETT, zajednički napor austrijskih i mađarskih energetskih regulatora, maloprodajne cijene električne energije u Grčkoj porasle su za 6% u novembru 2025. u odnosu na novembar 2024. godine, dok su maloprodajne cijene prirodnog plina porasle za 1%. Indeks pokriva 33 evropske prestonice, pri čemu je 11 gradova bilježilo rast cijena, 7 je palo, a ostatak je ostao stabilan.

 

U odnosu na oktobar 2025. godine, cijene električne energije za krajnje{1}}korisnike u Grčkoj su porasle za 1%, nastavljajući mjesečni uzlazni trend podstaknut povećanom potražnjom od početka zime. Atina je zabilježila rast od 3% mjesečno-na-mjesečno, Oslo je zabilježilo najveći rast od 15% zbog rastućih veleprodajnih cijena, Ljubljana je porasla za 9%, Zagreb za 7%, a Brisel za 4%. Madrid je bio jedan od rijetkih glavnih gradova koji je zabilježio pad cijena električne energije, s padom od 2%.

 

Cijene električne energije za evropska domaćinstva značajno variraju. Brisel ima najvišu cijenu od 0,43 €/kWh, zatim Kopenhagen po cijeni od 0,37 €/kWh, Dablin po cijeni od 0,36 €/kWh, London po cijeni od 0,36 €/kWh, Beč po cijeni od 0,35 €/kWh i Luksemburg po cijeni od 0,35 €/kWh. Helsinki ima najnižu cijenu od samo 0,17 €/kWh. Ove razlike u cijenama odražavaju varijacije troškova koje su rezultat različitih tržišnih struktura, poreskih opterećenja i regulatornih izbora.